Isključuje li vjera ljudska prava

Početna stranica » Ljudska prava (Stranica 2)

Category Archives: Ljudska prava

Sprega vjere i politike

Piše Esad Duraković – U proljeće 2018. godine pisao sam na jednome portalu o politizaciji vjere i sakralizaciji politike. Ta tema je vječna – nekad manje ili više aktualizirana a u našem, bosanskohercegovačkom kontekstu, posebno posljednjih četvrt vijeka je dramatično aktualizirana, jer se u BiH vodio rat koji je bio u vrlo značajno aspektu i vjerski rat.

Izvor: http://webpublicapress.net/sprega-vjere-i-politike/

Tragedija je u tome, što vjerske elite i najviše vjerske institucije nisu izvukle odgovarajuće pouke iz toga stravičnog rata koji je bio je i vjerski i agresijski (agresija iz susjednih zemalja) nego se i danas ide istim smjerom: poistovjećivanju nacionalnog i vjerskog, obavezno suprotstavljenog drugim nacionalnim i vjerskim  korpusima. Zbog te  stalne aktualnosti negativnog odnosa vjerskog i političkog/nacionalnog, referirat ću se na vlastiti tekst, u nadi da mi neće biti zamjereno zbog toga.

(više…)

Pekinška deklaracija

Izvor: Ujedinjeni narodi

Pekinška deklaracija

 

Bavljenje skandalima umjesto problemom pedofilije

Izvor: https://www.slobodnaevropa.org/a/pedofilija-crkva-abortus/29794473.html?fbclid=IwAR1VDlzhjiD_3oyGzGKGwJP5mis7

Na nedavno završenom samitu u Vatikanu, poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo obećao je da se niti jedno seksualno zlostavljanje nikada više neće prikrivati u crkvenim redovima.

(više…)

Tko ima pravo na ljudska prava?

Izvor: https://www.libela.org/sa-stavom/6895-tko-ima-pravo-na-ljudska-prava/

22.12.2015. I.T.
ljudskopravaški diskurs za neokonzervativne ideje

Desetog prosinca još smo jednom kolektivno obilježili/e Međunarodni dan ljudskih prava. Kao i povodom drugih sličnih konferencija, obljetnica i izvješća na ovu temu, bavili/e smo se svime onime što je već postignuto i onime što tek treba izboriti, hvalili/e smo one koje treba pohvaliti i kudili/e one koje treba pokuditi.  Ipak, ako govorimo u prvom licu množine, ostaje potpuno nejasno tko slavi, a još više što se točno slavi. Tko smo Mi koji slavimo ljudska prava i brinemo o njihovom poštivanju? Hrvatsko društvo, političari/ke i institucije? Organizacije civilnog društva? Ako da, koje organizacije civilnog društva? Hrvatski helsinški odbor ili Kuća ljudskih prava?

(više…)

Patrijarhat naš nasušni – ljudska prava i prava žena nisu jednakost – “tajna vjere” samo za odabrane- neodabrani imaju “pravo” na tradicijsku dogmu katolicizma

Izvor: http://radiomarija.rs/?p=6724

Deset činjenica koje većina katolika ne zna, a trebala bi znati

Gotovo u većini slučajeva ljudi napuštaju katoličku vjeru zbog nedostatka razumijevanja. Međutim, da katolici zaista vjeruju da su članovi jedne, istinite Crkve koju je utemeljio sam Krist (i koja je neophodna za njihovo spasenje), nitko je ne bi napustio! U nastojanju da pojasnimo ono što Katolička crkva naučava, donosimo popis 10 važnih činjenica koje nam mogu pomoći da bolje razumijemo i branimo naša uvjerenja.

(više…)

Katoličke teologinje: ‘Crkva ne priznaje ravnopravnost žena jer želi održati patrijarhalne crkvene strukture’

Izvor: http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Katolicke-teologinje-Crkva-ne-priznaje-ravnopravnost-zena-jer-zeli-odrzati-patrijarhalne-crkvene-strukture

25. ožujak 2018. u 20:42

Još do sedamdesetih godina nije bila rijetkost vidjeti ženu natovarenu teretom, a pred njom muškarca s rukama u džepovima. I to je sastavni dio hrvatske tradicije!

Objavljujemo, pod pseudonimom, tekst katoličkih teologinja iz Hrvatske u kojemu nude svoj pogled na temu i prijepor oko Istanbulske konvencije. Imena autorica poznata su redakciji, a ne objavljujemo ih kako bismo ih zaštitili od pritisaka u crkvi i njihovoj vjerskoj sredini.
Piše Junija HORVAT

Osporavanja Istanbulske konvencije u Hrvatskoj temelje se na odbijanju da se u zakone uvede koncept roda jer se tim pojmom navodno uvodi ‘rodna ideologija’ i dovode u pitanje tradicionalne katoličke obiteljske vrijednosti. Javnosti se nameće izbor: ili si za očuvanje tradicije i izbacivanje pojma rod, ili si za ratifikaciju Istanbulske konvencije, odnosno protiv interesa obitelji i katoličanstva. No, može li upotreba pojma rod zaista ugroziti obitelj, katoličanstvo i hrvatski identitet?
Pojam rod postoji već četrdeset godina u sociologiji, antropologiji, psihologiji, pravu, teologiji i u drugim društvenim i humanističkim znanostima; u zapadnim zemljama udžbenici za srednje škole i fakultete objašnjavaju razliku između spola i roda; taj se pojam nalazi u naslovima svih strategija i zakona koji uređuju pitanja ravnopravnosti i diskriminacije među ljudima.
(više…)

Tribina: Konzervativni napad na ženska prava

Izvor: https://p-portal.net/tribina-konzervativni-napad-na-zenska-prava/

Angelina Medaković / 31. 10. 2016.

U petak je u Privrednikovom domu u Zagrebu u organizaciji Radničke fronte održana tribina “Konzervativni napadi na prava žena: kako odgovoriti” koja je ponudila nešto drukčije perspektive promatranju prava na izbor. Na tribini su sudjelovale Marijana Bijelić iz udruge Protagora, Biserka Momčinović iz “Ženske mreže Hrvatska” i Ankica Čakardić docentica Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dok je moderatorica tribine bila Draženka Kosić.
(više…)

Božica Jelušić: KOLIKO VRIJEDI KUKAVIČKI “ALI”?

Izvor: https://www.tacno.net/kultura/bozica-jelusic-koliko-vrijedi-kukavicki-ali/

Autor Božica Jelušić 27.12.2019. u 18:06

Je li Svemogući zaista određenim i izabranim “narodima” podijelio zemlje i teritorije i obvezao ih da čuvaju granice, žilet žicom, pendrekom, hladnim oružjem i metkom u nogu i trbuh, od kojega se ne umire odmah? Je li On geodeta u službi kršćanskih naroda, vojni strateg, učvršćivač granica, kapo koji prebrojava “inovjerce” u izbjegličkim logorima? Ti tužni ljudi, te žene navikle na čistoću tijela i prostora, na molitvena pranja, na stidljivost i privatnost muslimanskih domova, poniženi u blatu do najniže točke nemilosrđa, zar bi krenuli na put bez užasne nevolje koja ih tjera i progoni? Tako malo, dakle, znamo o “drugima” i tako nas je lako jednim kunktatorskim “ali” zavesti i navesti na sumnju i neprijateljstvo?
(više…)

Religija razuma

Izvor: http://www.zarez.hr/clanci/religija-razuma
Daniel Dennett
5.10.2006.

Vrijeme je za razborite sljedbenike svih vjera da pronađu hrabrosti i izdržljivosti da sasvim promijene tradiciju koja štuje bespomoćnu ljubav prema Bogu – u svim tradicijama. Daleko od toga da je ona časna i poštena, ona nije čak ni oprostiva. Ona je sramotno. Jer postoji samo jedan način za poštivanje sadržaja bilo koje navodne Bogom dane moralne uredbe. Razmotrite je savjesno u punom svjetlu rasuđivanja, koristeći se svim dokazima koji su vam na raspolaganju. Ni jedan Bog umilostivljen iskazima nerazumne ljubavi nije vrijedan štovanja
(više…)

NACIONALNO-CRKVENI KATOLICIZAM

Izvor: http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj164/164_08.htm

LICE I NALIČJE KATOLIČKE TRADICIJE (8)

Piše Alen Kristić

Da bismo lakše prozreli ne samo lažnost nego i bezbožnost nacionalno-crkvenog katolicizma, dobro se podsjetiti uzroka i ozračja u kom su osjećaj i ideja nacionalizma nastali i doživjeli svoj uspon.

Do konca srednjeg vijeka u Europi u pravilu i nije bilo razlikovanja između crkvenog i nacionalnog identiteta. Razumljivo, jer su se sve do tada posve poklapali.  No, zavada i raskol europskih kršćana na katolike i protestante, što je bio znak njihove nevjere, dovest će u predvečerje srednjeg vijeka do raspada srednjovjekovnog kršćanskog univerzalizma, jedinstva zapadne Europe, i nastanka mnoštva novih samostalnih europskih država čemu je glavni pokretač bio naglo probuđeni nacionalizam. Rađalo se novo razdoblje ljudske povijesti – novi vijek – čemu je u velikoj mjeri kumovao upravo nevjerodostojan život europskih kršćana. Rušeći crkvene ovlasti i gušeći njezin društveni utjecaj, nacionalizam ubrzo postaje glavni neprijatelj kršćanstva. Kad je novim europskim nacionalnim državama pošlo za rukom okončati veoma duge, čak stogodišnje, i iznimno okrutne i krvave, vjerske ratove katolika i protestanata, za što su europske crkve bile nesposobne, konačno se potvrdila nadmoć države nad crkvom, a nacionalni se osjećaj kod Europljana osamostalio i ojačao. U životu ljudi mjesto koje je nekoć uživala pripadnost jedinstvenom crkvenom kršćanstvu sada zauzima pripadnost državi, a nacionalizam dobiva religiozna obilježja i oznake svetosti. Nevjera europskih kršćana za uzrok je imala, dakle, stvaranje nove svjetovne religije – nacionalizma.
(više…)