Mia Peretić
17.01.2019.17:00
U listopadu prošle obilježavali su se Dani kruha, odnosno dani zahvalnosti za plodove zemlje. Obilježavaju se u vrtićima, školama i drugim institucijama koje se bave djecom. U tu svrhu učenici obično od kuće donose peciva i druge varijante krušnih proizvoda, u školama se organiziraju prigodne priredbe. Ništa neobično. Dapače, zgodno.
Ravnatelj pozvao svećenika na priredbu, no što s djecom ateista ili druge vjere?
No, u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi ovoj je proslavi prisustvovao i svećenik koji je s djecom molio i djecu blagoslivljao. Što ne bi bilo nimalo neobično da se radilo o katoličkoj školi. Ali nije. Radilo se o javnoj ustanovi koju pohađaju sva djeca, bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost ili bilo kakve druge razlike koje mi odrasli mnogo ozbiljnije doživljavamo.
Svećenik je, kako nam priča majka jednog dječaka koji tu školu pohađa, tamo pozvan na inicijativu ravnatelja. Roditelji su o tome bili jedva obaviješteni:
“U informativki smo večer prije Dana kruha dobili malu ceduljicu u kojoj piše što će se događati tijekom sutrašnje proslave, potpisanu od vjeroučiteljica, supotpisanu od strane učiteljica. Na prvu sam mislila da se radi o nečemu što će se događati na satu vjeronauka, s obzirom na potpis vjeroučitelja. No, postalo mi je jasno da tome nije tako i imala sam izbor dijete ne poslati u školu ili ga pustiti da bude dio proslave takvog tipa.
Moje dijete ne ide na vjeronauk, a mi nismo vjernici. Ne smatram da ga je trebalo ‘škropiti’ svetom vodom i blagoslovom. Školu pohađaju djeca drugih vjeroispovijesti, kako je tek bilo njima. Maltene vas prisiljavaju da sudjelujete u tom obredu, bez obzira na vaše vrijednosti kojima ne vrijeđate nikoga i koje su vam, kao i prava, zajamčene Ustavom RH”, kaže nam majka učenika osnovnoškolca.
Tradicija iznad svega
Bijesna zbog čitave situacije, pisala je ravnatelju škole i bila kod njega na sastanku. Rečeno joj je kako je to dio tradicije, odnosno, da se to u ovoj školi tako radi i da on tu ne vidi nikakav problem. Također, rekao joj je i da ubuduće jednostavno ne mora dijete poslati u školu prilikom takvih događanja.
Indirektno, ravnatelj je tako dao do znanja da svoju praksu neće mijenjati.
Pravobraniteljica za djecu: ‘Ovakve prijave ukazuju na neučinkovitost odgojno – obrazovnog sustava’
Majka je pisala Pravobraniteljici za djecu iz čijeg je dopisa, koji nam je dala na uvid, sasvim jasno kako je ova praksa neprihvatljiva.
“Vezano za nastavu vjeronauka i druge vjerske sadržaje kao što je i obilježavanje Dana kruha pravobraniteljica za djecu kontinuirano upozorava i upućuje preporuke nadležnim tijelima te o ovoj problematici izvještava Hrvatski Sabor u okviru godišnjih izvješća o radu pravobraniteljice za djecu.
Budući da pravobraniteljica za djecu nije tijelo izvršne vlasti i ne može provesti inspekcijski ni stručno pedagoški nadzor u pojedinačnim slučajevima takve prijave najčešće upućujemo na nadležno postupanje prosvjetnoj inspekciji, kao što smo učinili i s Vašom prijavom.
Na općoj razini nadležnom ministarstvu ponavljamo preporuku da poduzme mjere da se vjerske aktivnosti u školama ne prakticiraju izvan odobrenoga programa vjeronauka te da sve odgojno-obrazovne ustanove upozori da su dužne poštovati propise, uključujući i Zakon o suzbijanju diskriminacije.
Prijave ove vrste ukazuju na nespremnost i neučinkovitost odgojno-obrazovnog sustava da osigura poštovanje propisa, učenje djece poštovanju različitosti i toleranciji, uvažavanju prava i potreba drugih manjinskih zajednica te osposobljavanje djece za život u pluralističkome društvu.
Očekujemo da će nadležna služba prosvjetne inspekcije izvršiti nadzor i poduzeti sve mjere kako bi se poštovala prava i dobrobiti svih učenika škole”, stoji u dopisu Pravobraniteljice za djecu.
Majka nam kaže kako je upoznata s činjenicom da je prosvjetna inspekcija zaista bila u školi, no jesu li izdali kakvo upozorenje, mjeru ili preporuku zasad još ne zna.
Pokušali smo kontaktirati ravnatelja te zagrebačke osnovne škole, no do trenutka pisanja teksta nije nam odgovorio na upućen mail, niti na telefonske pozive.
Više pravilo, nego iznimka
“Ovo je nažalost jako normalna situacija u hrvatskim školama. Postoji velik problem kada imate javnu ustanovu kao škola, dakle ustanovu u sekularnoj državi, na koju vjerske institucije imaju velik utjecaj. Ovo je više postalo pravilo nego iznimka. Dani kruha su postali katolički blagdan iako to ne bi trebali biti. To je slučaj sa sve većim brojem takvih dana, vjerske organizacije ih preuzimaju i na taj način preživljavaju jer ubacuju vjersku konotaciju u ono što je ljudima važno”, komentira nam Luka Baričić, magistar arheologije i član Upravnog odbora udruge za zaštitu prava ireligiozniih osoba Protagora.
“Ono što želim naglasiti jest da nije problem religija jer je to osobna stvar i izbor svakog pojedinca. Problem je kada imate veliku skupinu djece u kojoj nisu svi vjernici ili su različitih vjeroispovijesti. Vi na ovaj način djecu direktno, a roditelje indirektno prisiljavate da sudjeluju u de facto vjerskom ritualu i događa vam se da imate situaciju izravne diskriminacije među djecom, a od tog nema gorega. Jedna skupina, ona većinska, okomi se na one kojih ima manje. Čuo sam svakakve priče, da djeca drugoj djeci prijete paklom i umiranjem”, kaže Baričić.
Građane zanima kako se ispisati iz Crkve, što napraviti kada im prijete jer u školama poučavaju o evoluciji
Zanimalo nas je s kakvim se sve problemima građani javljaju udruzi Protagora.
“Najčešće su to stvari baš ove tematike, dakle problemi u školama. Često nas građani pitaju kako ispisati dijete iz vjeronauka, što se nekad čini kao nemoguća misija. Jer, kada u prvom razredu osnovne škole upišete dijete na vjeronauk, ono je upisano do osmog razreda i nitko vas ništa ne pita. Ako ga želite ispisati tijekom školske godine, to nije moguće, već tek na kraju, odnosno prije početka iduće. I tada se mora poslati poseban zahtjev ravnatelju, pa zatim Ministarstvu”.
Građane često zanima kako se ispisati iz Crkve, što je navodno moguće, no vrlo teško i još je nejasno kako to zapravo postići.
Također, javljaju im se i brojni učitelji, profesori i drugo nastavno osoblje, često suočeni i s prijetnjama roditelja. Zašto im prijete? Zato što djecu poučavaju znanosti:
“U Splitu se dogodio jedan slučaj gdje nam se javila profesorica biologije kojoj su roditelji prijetili jer je na satu poučavala teoriju evolucije”, kaže nam Baričić.
Dodaje i kako je često pitanje školskih udžbenika koji nisu iz vjeronauka, a obiluju religijskim sadržajem.
“Roditelji sve više obraćaju pažnju na takve stvari, no tu se, nažalost, malo toga može učiniti. No, znakovito je da u zadnjih godinu dana dobivamo sve više upita, u udruzi imamo sve više posla s odgovorima na ta pitanja i pružanjem podrške općenito, a možda je dobar indikator činjenica da uz sve to dobivamo i sve više podrške”, zaključuje Baričić.
Isključuje li vjera ljudska prava 