Isključuje li vjera ljudska prava

Početna stranica » Analize i stručne analize » Uz javne nastupe Crkve preko oltara, veoma značajnu ulogu u širenju i nametanju njezinih stajališta imaju svuda prisutne i aktivne organizacije Opus Dei i Kristova legija, koje čine osnovni Crkveni globalni instrumentarij za prodor u sve političke i društvene strukture pojedinih država.

Uz javne nastupe Crkve preko oltara, veoma značajnu ulogu u širenju i nametanju njezinih stajališta imaju svuda prisutne i aktivne organizacije Opus Dei i Kristova legija, koje čine osnovni Crkveni globalni instrumentarij za prodor u sve političke i društvene strukture pojedinih država.

Najnoviji komentari

Oglasi

PRED CILJEM (2)

Parafrazirajući početne riječi iz Marxova Manifesta Komunističke partije »Sablast kruži Europom, sablast komunizma«, napisat ću »Sablast kruži svijetom, sablast reevangelizacije.«

Da sablast, nevidljiva ali djelotvorna! Najnovije vijesti o tome kako je Argentinski senat odbacio zakon kojim bi se odobrio pobačaj u prvih 14 tjedana trudnoće dok se, s druge strane, u Argentini godišnje obavlja preko 350000 (tristo pedeset tisuća) ilegalnih pobačaja, potvrđuju upornost Crkve da se nametne kao tzv. moralna vertikala u zaštiti života i obitelji.

Licemjerno stajalište Crkve o tome kad počinje život, temeljeno na pukoj vjeri i dogmi i ničim znanstveno i eksperimentalno potvrđeno, daje toj istoj Crkvi opravdanje i alibi za česte tragedije izazvane ženama zbog ilegalnih pobačaja. .

Naravno, uz javne nastupe Crkve preko oltara, veoma značajnu ulogu u širenju i nametanju njezinih stajališta imaju svuda prisutne i aktivne organizacije Opus Dei i Kristova legija, koje čine osnovni Crkveni globalni instrumentarij za prodor u sve političke i društvene strukture pojedinih država.

Kako reevangelizacija što ju je pokrenuo papa Karol Wojtyla, tiho, nevidljivo ali učinkovito djeluje u Americi, toj višekonfesionalnoj zemlji, gotovo duhovito nam je opisao analitičar i novinar Đivo Đurivić a objavio portal Telegram 07.08.2018. Saopćava, naime, Đurović, da je u Americi već nekoliko desetljeća na djelu katolizacija desnice. Jedan od rezultata katolizacije je i taj da Vrhovni sud SAD, od 9 članova ima 6 katolika i 3 Židova. Sve katoličke suce Vrhovnoga suda su imenovali i imenuju republikanci, konzervativniji dio američkoga društva, mahom protestanti raznolikih usmjerenja, baš zato jer se katolici dokazuju kao najkonzervativniji, najpouzdaniji ideološki borci. Dodaje Đurović i to kako katolici u američkom društvu danas igraju važniju ulogu nego ikada prije, te kako katolici zauzimaju trećinu članova Zastupničkoga doma, najveći postotak u povijesti. iako je katolika u stanovništvu Amerike tek oko četvrtine.

Opus Dei zna djelovat i: sitnim koracima prema jasnom cilju, infiltracijom u razne utjecajne katoličke zajednice i grupe, čak i u Americi, zemlji mnoštva vjerskih zajednica i tradicionalno visoke vjerske tolerancije, u kojoj kao vjerska zajednica, samo Katolička Crkva organizirano djeluje i neposredno utječe na trećinu stanovništva te velike zemlje. Opus Dei i Kristova legija, koristeći mjesne vjerske udruge, bezobzirno i agresivno nameću čitavom društvu katolička vjerska uvjerenja a Katoličku Crkvu kao jedinu i jedinstvenu moralnu snagu.

*

U svijetlu djelovanja na globalnoj reevangelizaciji, ideološku nametljivost i netrpeljivost Katolička Crkva je u punoj mjeri iskazala u „Doktrinarnoj noti o nekim pitanjima vezanima uz sudjelovanje katolika u političkom životu“. Izradio je Notu tada kardinal, kasnije papa, Joseph Ratzinger a odobrio tadašnji papa Karol Wojtyla. Nota se ni u čemu ne razlikuje od standardnih partijskih instrukcija bilo koje totalitarne organizacije: i sadržajem i stilom podsjeća na staljinističke instrukcije i upute članstvu i funkcionerima partije. Ide se u Noti tako daleko da se katolike poziva na neposluh legalnim tijelima vlasti. Smisao Note je u tome da katolici u politici moraju djelovati na način kako bi se čitavom društvu nametnuli moralni, politički i opći društveni principi koje zastupa i propovijeda Katolička Crkva.

U svijetu je pojava Note izazvala zgražanje i oštre reakcije, osobito u sredinama organiziranima na principima liberalne demokracije. Najoštrije reakcije su uslijedile u intelektualnim krugovima SAD, zemlji vjerske jednakosti i tolerancije, zemlji koja je rodila i odnjegovala najistaknutijeg suvremenog mislioca na području moralne i političke filozofije, Johna Rawlsa (1921.-2002). Rawls je stajao na gledištu da ljudi nisu nepopravljivi, egocentrični dogmatici motivirani samo trajnom i neumornom željom za vlašću, te da imaju osjećaj za iskrenu toleranciju i međusobno poštovanje; taj osjećaj, prema Rawlsovom mišljenju, daje nadu da različitost svjetonazora u demokratskom društvu može predstavljati ne samo pluralizam, već pluralizam temeljen na razumu. Shvatljive su nesuglasnosti o filozofskim, religijskim i moralnim pitanjima među ljudima o tome što je opće dobro, misli Rawls, jer te su nesuglasnosti, pod uvjetima otvorenog obavještavanja i slobodne savjesti, plod slobodnoga korištenja i ispoljavanja ljudskog razuma, što sve u demokratskom društvu treba čuvati i osigurati država.

Znamenito je Rawlsovo stajalište o različitostima u pluralnom društvu: polazeći od razuma kao osnovne vrijednosti, razuman katolik će liberalne vrijednosti doživjeti na svoj način; slično će ih, na svoj način doživjeti razuman musliman kao i razuman sekularist, ateista ili agnostik. Bez nadglašavanja i nametanja će se preklopiti i dijeliti opće vrijednost i postići društvena ravnoteža i stabilnost.

Tako Rawls. Doktrinarna nota, sa svoje strane, nameće katolicima egocentrizam, isključivost i sumnjičavost i nepovjerenje prema različitima.

*.

Lako je u SAD, kao i u drugim demokratskim zemljama, intelektualcima otvoreno i javno nastupati i zauzimati stavove prema svim društvenim pojavama: neće doći pod ničiji udar; mogu inicirati dijalog sa ljudima različita mišljenja i na tome stvar ostaje. U Hrvatskoj, nažalost, nema tzv. kulture dijaloga: na djelu je puna primjena Doktrinarne note. Katolička Crkva, sinkroniziranim djelovanjem snaga okupljenih oko nje i onih okupljenih oko nacionalističke desnice, nimalo diplomatski, populistički otvoreno proziva Vladu, i predstavljajući sebe zaštitnicom ne samo tzv. općeg dobra, već i nacije, svaki javni istup i svako javno ponašanje koje nije na crti njezina gledišta, napada kao neprijateljsko, kako prema Crkvi, tako i prema nacionalnim interesima

Josip Supić

U Novalji 11.08.2018

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: