Isključuje li vjera ljudska prava

Početna stranica » Jesmo li znali? » Vjeronauk u hrvatskim školama: Gade nam se ples i knjige

Vjeronauk u hrvatskim školama: Gade nam se ples i knjige

Najnoviji komentari

Oglasi

Express

Piše: Nikica Mihaljević

 

Fotografija: HTTP://STEPINAC.ZG-NADBISKUPIJA.HR

64c5b3b3f65a4b646df3

Otkrivamo dva istraživanja, oba prije 2. svjetskog rata među srednjoškolcima, o utjecaju vjeronauka na osjećaje i obrazovanje

U Hrvatskoj već godinama traju rasprave u kojima se upozorava da širenje vjerskog odgoja u javnim školama potkopava sekularni karakter tih država. Građanski aktivisti tvrde da nerijetko vjeroučitelji šire mržnju i netrpeljivost prema drugima i drugačijima – od homoseksualaca, koje se uspoređuje s pedofilima, preko ljudi drugih nacionalnosti i drugih religija, pa do nevjernika. Slučaj vjerojučitelja koji je u jednoj zagrebačkoj školi krajem 2017. učenicima tumačio da političke neistomišljenike treba odstranjivati ubijanjem i svakim drugim nasiljem, nažalost, govorio je u prilog takvim tvrdnjama. No kakav je status vjeronauka u školama bio u prošlosti? Što su o vjerounauku i o svojoj budućnosti tad mislili učenici? Anketa provedena 1940. donosi duboki uvid u stanje duha tadašnje omladine, tad već vrlo “borbenog” duha. Tako jedan nacionalistički orijentirani učenik odgovara: “Želim slobodnu Hrvatsku državu, koja će znati raditi za zajednicu, a ne za svoj džep. Raditi bez kompromisa i ubijati sve koji su protiv Hrvata u Hrvatskoj. Ž. A. P.”.

O stanju duha i vjeronauka u to doba, dakle, detaljno svjedoči anketno istraživanje među zagrebačkim srednjoškolcima, koju je poduzeo predavač pastoralnog bogoštovlja na RKBF fakultetu Ivan Škreblin (1910. – 1979.). Štoviše, Škreblin će 1942. na tome materijalu i doktorirati radnjom “Dušobrižnik i srednjoškolska omladina. Anketa među zagrebačkim srednjoškolcima krajem 1940.” postigavši tako “čast doktora svetog bogoštovlja”. Škreblin je bio doista perspektivni kadar Crkve, poslije 2, svjetskog rata postat će i dekanom RKBF-a, ali i prvim ravnateljem Katehetskog instituta (1961. – 1976.), pretečom današnjeg vjeronaučnog studija. Dakle, Škreblin nije samo odgajao naraštaje učenika, nego i naraštaje vjeroučitelja. Škreblinove prosudbe o ovoj temi nalaze se u opsežnom članku “Srednjoškolci i vjeronauk”, objavljenom u časopisu Život, br. 3-4, 1943., str. 252-291. Iste godine je objavljen kao posebni otisak u knjižici identičnoga naslova, ali zbog kojekakvih pogrešaka služimo se verzijom iz Života. Škreblinova anketa provedena je 1940. godine u Banovini Hrvatskoj, u okviru Kraljevine Jugoslavije, još u mirnodopskom stanju. Međutim, Škreblin za svoj doktorat 1942. zaključke na osnovi ove ankete, kao i naknadnih anketa, izvlači u vrijeme NDH, u potpuno drugačijoj situaciji – tu je nova država, ratno stanje, njemačko-talijanska okupacija, ustanak pod vodstvom KPJ, oštre podjele u društvu, rasističko zakonodavstvo, samovolja, zločini…

2dd47b080dee1bffe729

Ne mislimo da Škreblin krivotvori svoju anketu. Ona je takva kakva jest, ali interpretacija se usklađuje s novonastalim stanjem u NDH, i to ne samo na lingvističkoj razini. Jedan njegov student s Bogoslovskog fakulteta ovako je kratko opisao prof. Škreblina: “Studenti bogoslovije nosili su u ono vrijeme još redovito reverende. Jedino smo u grad ili u šetnju (u troje ili u dvoje) išli samo s kolarom. A Škreblin nije nikada izlazio iz reverende, imali smo dojam da u njoj i spava. Svet čovjek. U komunikaciji s drugima, i sa studentima, bio je izrazito fin, uvijek s laganim smiješkom, ali uvijek s distancijom. Na nekim mladenačkim fotografijama izgleda crnomanjast, a bio je plavook i više riđe kose. Njegova skripta iz dvaju predmeta koje je predavao, pedagogike i liturgike, bila su vrlo opsežna, jako blagorječiva – bogata cirkumlokucija, sve neizravan, kružeći, povišeni stil, naporan za razumijevanje i osobito težak za ispite, s preobiljem fusnota, i na ispitu je više inzistirao na fusnotama nego na glavnini teksta… Sjećam se, kao gost jednog župnika na selu imao je u nedjelju glavnu misu i propovijedao je tako visoko, učeno, da ga je vjerni puk jedva razumio”. Ovakva ocjena bivšega studenta o svojem nekadašnjem odgojitelju upućenome puno govori. O svrsi i namjerama svoje ankete Škreblin kaže: “Namjera mi je bila da pomoću ove ankete dobijem pozitivnu građu o cjelokupnoj duševnosti zagrebačkih višeškolaca, pa da tako mogu ovim podatcima osvijetliti pitanje kvaliteta dušobrižnika, tj. vjeroučitelja, i njegova odnosa prama đacima. Možda će se stoga tkogod čuditi, što se u pitanjima nigdje ne spominje ni vjera, ni vjeronauk, ni vjeroučitelj. To je učinjeno namjerice, da se tako posve osigura potpuna sloboda izjavljivanja i da se izluči svaka sugestivnost u tom pravcu. Anketirana omladina uopće i nije znala da ovu anketu priređuje svećenik. Samo tako moglo se računati s posve iskrenim odgovorima o vjerskim pitanjima. A da će omladina sama, spontano i bez pitanja, progovoriti i o vjerskim pitanjima, o vjeronauku i vjeroučitelju, bilo je jasno svakom poznavaocu omladine”.

Pročitajte više na: https://www.express.hr/life/vjeronauk-u-hrvatskim-skolama-gade-nam-se-ples-i-knjige-16643http://www.express.hr

7907d91135f21284496b

Fotos: Privatni arhiv

Dakako, ispitanici su ostali anonimni pa se odgovori mogu smatrati doista vjerodostojnima. Da bi se uvidjelo i potpuno razumjelo karakter i metodologiju ankete te kvalitetu i dosege odgovora, Škreblin kao reprezentativne navodi nekoliko cjelovitih anketnih testova sa stajalištima “nacionalistički, komunistički, vjerski orijentirane omladine”, a prilaže i testove “u kojima se zapaža teža kriza puberteta”. Iz njih vidimo pitanja, s tim što je XIII. pitanje za učenike izostavljeno. Najprije donosi test srednjoškolca koji izražava “vjersko, moralno i nacionalističko obilježje”: “I. Koliko mi je godina? – Imam 16 godina. II. Što želim postići u životu? – Želio bih postati liječnik (medicinar). III. Kako sam zadovoljan sa školom? – Prilično sam zadovoljan, samo nema potrebnijih predmeta, kao na pr.: stenografija; kad dođem na sveučilište, laganije učim, kad si skiciram predavanje. Trebalo bi 2 (dva) sata gimnastike. Zašto? Zato jer nam je zdravlje najveće blago na ovome svijetu; u samom razredu, tj. u prašini punoj bacila, gdje sjedim zguren 8, zapravo 12 godina, ne mogu bome steći zdravlje. Trebalo bi savjesnih (koji ne zavađaju mladež na – u originalu učinjen je potez crvenom olovkom, time vjerojatno misli: komunizam op. moja) profesora, i to Hrvata, ali Hrvata!!! IV. Moj najmiliji predmet u školi? Zašto? – Matematika, vjeronauk, prirodopis (čovjek). Matematika mi je potrebna u životu i njime mi se bistri mozak. Vjeronauk zato, jer moram da spoznam, otkud sam, zašto sam, i kamo ću za uvijek pripasti, prema tome, ako radim pošteno ili zlo. Prirodopis (čovjek) zato, jer kanim postati liječnik, savjestan, a ne kao neki današnji samo za trpanje novaca. V. Što me u školi najmanje interesira? Zašto? – Najmanje me interesira učenje srpske povijesti, zato, jer se njoj posvećuje veća pažnja nego hrvatskoj, pravoj hrvatskoj.

VI. Moj duševni odnos prema roditeljima i braći? – Prema roditeljima, kao svaki pošten čovjek, imam osjećaj velike ljubavi, kao zahvalnost za brigu, trud i muku njihovu prema meni. VII. Moja najmilija knjiga? Zašto? – Najomiljenija mi je knjiga od dr. Totha: ‘Proljetne oluje’, zato, jer poučava mladež, što znači nećudorednost i što se njome postizava. VIII. Moj najmiliji šport? Zašto? – Najmiliji šport mi je zapravo gimnastika, vježbanje na uzduhu, i to bacanje kugle i ping-pong. IX. Moja najmilija zabava? Zašto? – Moja najmilija zabava je polaženje savjesnih društava. X. Moj najmiliji ples? Zašto? – Još ne plešem, ne zanima me još zato, jer mi se gadi, kad znam zašto većinom ide mladež na ples. Zato da se [s] djevojkom upozna i iskoristi je, tj. više puta upropasti za cio život. XI. Kamo idem radije: u kino ili u kazalište? Zašto? – Radije idem u kazalište, u kino dolaze najviše odurni filmovi. XII. Zašto dosta ljudi oskudno živi? – Zato, jer se većinom svi, skoro svi od mladeži pa do najstarijih, podavaju seksualnim nagonima, pijanstvu itd. – Budući da neki bez ikakovih kvalifikacija primaju mjesta, dolazi najviše do toga. Trebala bi i savjesnija uprava.”

Sljedeći test donosi stavove 
srednjoškolke, “izrazite nacionalistkinje”: “I. Koliko mi je godina? – Imam petnaest godina. II. Što želim postići u životu? – Želim da osnujem skroman dom i da djecu odgojim u hrvatskom duhu, da dočekam ‘Slobodnu i Nezavisnu Hrvatsku’. III. Kako sam zadovoljna sa školom? Zašto? – Sa školom sam srednje zadovoljna. Htjela bih, da se mjesto latinskoga uči talijanski, da se ne gleda na materijalne prilike i da se ne ocjenjuje prema političkom uvjerenju. IV. Moj najmiliji predmet u školi? Zašto? – Jest povijest i hrvatski, jer tu učimo naše pradjedove slavne, za koje se gleda (da) ih se zatre, i jer mi je hrvatski materinji jezik. V. Što me u školi najmanje interesira? Zašto? – Latinski me najmanje interesira, jer je to mrtvi jezik. Bolje je, da se današnja mladež odgaja u duhu, koji sad vlada.

Fotografija: HTTP://STEPINAC.ZG-NADBISKUPIJA.HR

3ca2eb017e9b1fa8bb14

VI. Moj duševni odnos prema roditeljima i braći? – Prema roditeljima sam iskrena, sestricu jako volim i sve joj povjerim. VII. Moja najmilija knjiga? Zašto? – Najviše volim čitati romane, i to o bojevima, kad se lijepo svrše, jer se onda u to uživim i bila bih jako sretna, kad bih mogla da vidim jednom našega vođu dr. Pavelića i slobodnu Hrvatsku. VIII. Moj najmiliji šport? Zašto? – Najmiliji šport mi je plivanje, jer se onda najviše odmorim. IX. Moja najmilija zabava? Zašto? – Moja najmilija zabava mi je politiziranje, da barem malo čujem o mojoj dragoj domovini Hrvatskoj. X. Moj najmiliji ples? Zašto? – Moj najmiliji ples mi je valcer, jer je to jedan od najstarijih plesova. XI. Kamo idem radije: u kino ili kazalište? Zašto? – U kazalište volim ići, jer mi je tamo zornije.

Nastavak na sljedećoj stranici…Stranica 1/3

Pročitajte više na: https://www.express.hr/life/vjeronauk-u-hrvatskim-skolama-gade-nam-se-ples-i-knjige-16643http://www.express.hr

 

 

 

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: