Isključuje li vjera ljudska prava

Početna stranica » Analize i stručne analize » Zakon o zabrani svih vjera osim katoličke, ostao je u Hrvatskoj na snazi dok car Josip II. nije godine 1781. donio Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama.

Zakon o zabrani svih vjera osim katoličke, ostao je u Hrvatskoj na snazi dok car Josip II. nije godine 1781. donio Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama.

O suprotstavljanju kulturi

liotard-jean-etienne-joseph-ii-holy-roman-emperor-and-king-of-germany-1762Fotos: magicus.info

1. Prije nekoliko dana na Internetu mi je za oko zapela krupnim slovima ispisana rečenica: »Komunizam se korjenito suprotstavljao kulturi.« Bio je to naslov vijesti o propovijedi koju je nadbiskup i kardinal Bozanić održao dana 15. siječnja 2017. prigodom slavlja godišnjice međunarodnog priznanja Hrvatske.
Uz niz uobičajenih prigodnih natuknica, ali i besmislica, uz slavopjev Alojziju Stepincu te blesastu, podmuklu i zlu tvrdnju da »oni koji Hrvatsku nisu voljeli i koji je ne vole, koji je vide kao neželjenu privremenost, u kardinalu Stepincu vide najveću zaprjeku za svoja nastojanja da Hrvatsku ponize, ocrne i spriječe u ostvarivanju boljitka«, tekst propovijedi sadrži i stavak koji navodim: »U Hrvatskoj je, kao i drugdje, komunistički sustav koristio strah i neistinu kao načine djelovanja, a na načelima materijalizma i ateizma predstavljao kao ideal čovjeka kojemu nije potreban Bog, kojemu nije potrebno da svoje življenje, djelovanje i umiranje mjeri mjerom vječnosti. U takvim nastojanjima, uz progonstva i ubijanja, uz poticanje raseljavanja Hrvata, gaženje prava, uz nemogućnosti političke slobode, korjenito se suprotstavljalo hrvatskoj kulturi i osjećaju naroda.«
Izdvajam riječi: strah i neistina kao način djelovanja; progonstva i ubijanja; raseljavanje Hrvata; gaženje prava, nemogućnost političke slobode; korjenito se suprotstavljalo hrvatskoj kulturi i osjećaju naroda.


Iako se o režimu u Hrvatskoj može govoriti kao totalitarnom, ako se može govoriti o strahu i neistinama, ne bi bili zgorega da se nadbiskup i kardinal sjeti kako se je stoljećima ponašala Crkva: strah i neistina bili su ključni čimbenici njezine kontrole i vladanja nad društvom; što se tiče progonstva i ubijanja, to je više stvar subjektivnih procjena, koliko Crkve toliko i nekih drugih; o gaženju prava postoje različite procjene: niz prava koja su u Hrvatskoj postojala bio je originalan i velik: visoka socijalna sigurnost, pravo samoupravljanja, prava iz zdravstvenog osiguranja ali i neka druga; točno je da nije bilo političkih sloboda. Što se tiče poticanja raseljavanja Hrvata, usuđujem se reći da je nadbiskupova izjava bezobrazna: on kao da ne vidi sadašnji egzodus Hrvata, kao da ne vidi demografsku propast Hrvatske koja se zbiva pred očima svih nas, pa i njegovim.
Posebnu mi je pažnju izazvala nadbiskupova tvrdnja o korjenitom suprotstavljanju hrvatskoj kulturi. Ne znam što nadbiskup podrazumijeva pod hrvatskom kulturom. Rado se ističe da je hrvatska kultura integralni dio europske, tzv. zapadne kulture. Uobičajeno je pod kulturom podrazumijevati niz društvenih pravila, socijalne odnose, vjeroispovijest, duhovne discipline kao pismenost, filozofiju, literaturu, općenito umjetnost, tradicionalne običaje, način ishrane, politički sustav ali i tzv. materijalnu kulturu: tehnologiju, prometni sustav i materijalnu infrastrukturu, industrijski, agrarni i opći ekonomski razvoj. U pokušaju analize nadbiskupove tvrdnje o suprotstavljanju hrvatskoj kulturi, nameću mi se osobna iskustva ali i opća saznanja, koja su, vjerojatno, dosegla i nadbiskupovu razinu: od 1945. pa dalje u Hrvatskoj je iskorijenjena nepismenost, uvedeno opće i obvezno osmogodišnje školovanje, otvoren je niz dječjih vrtića; osnovan niz znanstvenih institucija. Ruđer Bošković, Leksikografski zavod, Klinika Suvag, otvorena sveučilišta u Rijeci, Splitu, Osijeku, Zadru. Treba spomenuti i vrhunska dostignuća hrvatskih arhitekata, Iblera, Vitića, Magaša; smijemo li zaboraviti pjesnike Tadijanovića, Cesarića, Kaštelana, Vesnu Parun i pisce Marinkovića, Božića, Desnicu, Novaka? Što ćemo sa Koncertnom dvoranom Vatroslav Lisinski i Zagrebačkim solistima, sa redateljima Gavelom, Parom, slikarima Stančićem, Vežom, Šimunovićem, Vaništom, Murtićem i Berberom? A da zaboravimo Zagreb i Holjevca i zagrebački skok preko Save; velika i ugledna poduzeća Inu, Radu Končara, Chromos, Ingru, autocestu Zagreb-Karlovac? Hoćemo li preskočiti brodogradilišta i brodarska poduzeća Jugoliniju i Tankersku plovidbu? Treba ovom spisku dodati i niz bolnica i mnogo toga što nije u njega unijeto, pa ćemo saznati istinu o korjenitom suprotstavljanju hrvatskoj kulturi i osjećaju naroda, gospodine presvijetli nadbiskupe.
Uostalom mnoga od nadbiskupovih stajališta nisu dosegla niti razinu kavanskoga stola.
2. Što se tiče gaženja političkih sloboda, ali i vjerskih, jer i ona tamo spadaju, želio bih podsjetiti nadbiskupa na jednoga od njegovih prethodnika, na biskupa zagrebačkog i kardinala Jurja Draškovića (1525.-1587.) Bilo je to vrijeme poslije Lutherove Reformacije kada je Drašković 1557. godine postao zagrebačkim biskupom, da bi od 1567. do 1576. bio i hrvatskim banom. Protestantizam je puzao i prema Hrvatskoj: mnogi su s oduševljenjem prihvatili Reformaciju, upravo kao osvježenje od stega koje je nametao Rim. Velikaši Zrinski i Frankopani su bili među njima, ali i dosta svećenika i obična puka. Biskup i ban Drašković, tada najmoćniji čovjek u Hrvatskoj, nametnuo je Saboru da donese zakon prema kojemu nitko tko istupi iz Katoličke Crkve ne smije obavljati neku javnu funkciju niti smije imati bilo kakva pokretna ili nepokretna imutka u Hrvatskoj. Godine 1609. Hrvatski sabor je, na insistiranje Crkve, donio zakon kojim se na teritoriju Hrvatske ima priznati samo jedna, i to katolička vjera.
Inače, uz takvu situaciju u Hrvatskoj, grupa hrvatskih protestanata entuzijasta osnovala je u gradu Urachu, u Njemačkoj, hrvatsku tiskaru. U toj tiskari, kao i tiskari u gradu Tübingenu, tiskano je šezdesetih godina sedamnaestoga stoljeća 30 hrvatskih knjiga i brošura glagoljicom, ćirilicom i latinicom u ukupnoj nakladi od 30 tisuća knjiga. Knjige su se prilikom unosa u Hrvatsku plijenile i uništavale. Od ukupne naklade knjiga hrvatske protestantske literature sačuvano je oko 300 knjiga, mahom u Njemačkoj. U Hrvatskoj ih se nalazi samo 5, od kojih je jedna u obliku kupusare.
Stav Crkve prema ovim knjigama rječito govori o doprinosu Katoličke Crkve hrvatskoj kulturi, zar ne? A što reći o općem stavu Crkve prema političkim i vjerski slobodama?
Imaju li nadbiskup Bozanić i Crkva u Hrvatskoj moralnoga kredibiliteta i obraza govoriti o kulturi i slobodi u Hrvatskoj.
Spomenuti zakon o zabrani svih vjera osim katoličke, ostao je u Hrvatskoj na snazi dok car Josip II. nije godine 1781. donio Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama.
Dodajem ovome:
Dok je u Hrvatskoj trajala zabrana svih vjera osim one katoličke, bilo je i svijetu i drugačijih pojava, S tim u vezi donosi ovu kratku napomenu:
Jedan od utemeljitelja USA, jedan od pisaca američke Deklaracije o neovisnosti iz 1776. i američkog Ustava, Thomas Jefferson, kojemu USA može zahvaliti apsolutnu slobodu vjeroispovijesti nebrojeno je puta isticao da je vjera, kao i bog, stvar pojedine osobe i nikoga drugoga, poglavito ne vlasti. Jednog od svojih prijatelja ovako je savjetovao: »Zapovijedi vlastitom razumu da čvrsto sjedne na svoju stolicu i tada zovi pred njegov sud svaku činjenicu i svako mišljenje. Smjelo ispituj čak i postojanje Boga: jer ako postoji, morao bi razumu pokazati daleko veće poštovanje nego zaslijepljenom strahu… Nemoj se bojati posljedica ovoga istraživanja. Ako ono završi u vjerovanju da Boga nema, u blagodati i udobnosti koju ćeš osjetiti živeći smireno i u ljubavi i pažnji koje će ti drugi iskazati, bit ćeš potaknut na krepostan način života.«
Josip Supić
U Zgrebu 6. travnja 2018.
,


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d blogeri kao ovaj: