Isključuje li vjera ljudska prava

Početna stranica » Analize i stručne analize » Katolicizam je, kao i staljinizam, slobodu čovjeka sveo na poslušnost, i lišio ga da slobodno misli: Crkva sa svojim naukom, kao i staljinizam sa svojim, mislili su za ljude, a ekskomunikacija i žešće sankcije slijedile su onima koji su drugačije mislili i to javno iskazali.

Katolicizam je, kao i staljinizam, slobodu čovjeka sveo na poslušnost, i lišio ga da slobodno misli: Crkva sa svojim naukom, kao i staljinizam sa svojim, mislili su za ljude, a ekskomunikacija i žešće sankcije slijedile su onima koji su drugačije mislili i to javno iskazali.

Najnoviji komentari

Oglasi

Josip Supić

Pragmatizam ili staljinizam i katolicizam

images-14Izazvan čitanjem vijesti o nastupu Tončija Matulića, profesora Teološkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na tribini „Može li Istanbulska konvencija spriječiti nasilje u obitelji i obvezuje li ona Hrvatsku na uvođenje rodne ideologije“ održane 05.02.2018. u Europskom domu u Zagrebu i potaknut čitanjem knjige „Pragmatizam“ američkoga filozofa Williama Jamesa (1842.-1910.) usuđujem se pragmatičkom metodom usporediti dva, na izgled, veoma različita povijesna fenomena: boljševizam i katolicizam.


Filozof James kaže da je pragmatizam prvenstveno metoda razrješenja metafizičkih sporova koji bi inače mogli trajati zauvijek. Radi se o pojmovima koji se međusobno isključuju, kao na primjer pitanje, je li svijet materijalan ili duhovan? Sporovi o tome nemaju ni kraja ni konca. Pragmatička metoda sastoji se u tome da se svaki od tih pojmova pokuša protumačiti na način da se utvrde njegove praktične posljedice. Koja bi praktična razlika uslijedila ako bi ovaj pojam, a ne onaj, bio istinit? Ne uspije li se utvrditi baš nikakva praktična razlika, onda alternativna stajališta praktično znače isto, a čitav spor je uzaludan. Kad god je u pitanju ozbiljan spor, moramo biti u stanju ukazati na neku praktičnu razliku koja mora slijediti iz činjenice da je jedna ili druga strana u pravu. William James se poziva na osnivača škole pragmatizma Charlesa Peirce-a i citira njegovu misao prema kojoj su naša vjerovanja zapravo pravila za djelovanje, te je dovoljno odrediti koje je ponašanje neka misao u stanju proizvesti da bi se uspostavilo njezino značenje: sva, naime, njezina smislenost za nas leži u tom ponašanju. Razvijajući misao Charlesa Peirce-a, James dalje navodi kako je, želimo li postići savršenu jasnoću misli o nekom predmetu, potrebno samo razmotriti koji su to zamislivi praktični učinci koje bi dotični predmet mogao povlačiti za sobom – koje osjete od njega trebamo očekivati i na kakve sve reakcije trebamo biti spremni. William James kao primjer pragmatičke metode citira misao njemačkoga kemičara, nobelovca Friedricha Wilhelma Ostwalda (1853.-1932.): »Sve stvarnosti utječu na našu praksu, a taj utjecaj jest njihovo značenje za nas. Imam naviku svojim studentima ovako postaviti pitanje: u kojem bi pogledu svijet bio drugačiji ako bi ova odnosno ona alternativa bila istinita? Ako nisam u stanju pronaći nikakvu razliku, onda alternative nema.«
I.
Na tribini je profesor Matulić između ostaloga rekao: »Neprihvatljivo je da se pozivanje na načela, norme i vrijednosti zdrave humane i kršćanske etike u sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i u obitelji obeskrjepljuje i relativizira u ime vjerodostojnosti i učinkovitosti jednog pravnog dokumenta, makar to bio međunarodna konvencija. Ako čovjek kao inherentno slobodno i razumsko, to jest moralno biće, nije u stanju na osnovama razumskog i kršćanskog vrednovanja prepoznati, osuditi i suzbiti svako nasilje, pa i nasilje nad ženama i u obitelji, onda to sigurno neće biti u stanju na pravnim osnovama Istanbulska konvencija.«
Rekao je i ovo: »Za razliku od vrijednosnih zahtjeva zdrave humane i kršćanske etike, Istanbulska konvencija, kao međunarodni pravni propis, uključuje institute sankcija, istrage, kaznenog progona i osude, činjenica koja pokazuje da je ona važan i snažan alat u rukama svjetovnih represivnih aparata. Stoga, kad se neće milom prestati s nasiljem nad ženama i u obitelji, djelujući slobodno prema načelima i normama zdrave humane i kršćanske etike, onda će se morati prestati silom, to jest strahom od progona i kaznenih sankcija. Je li to korak naprijed u poboljšanju čovjekove naravi ili korak unatrag? U svjetlu kršćanske etike jednoznačno je to korak unatrag, jer kršćanin nije primio duha robovanja da bi se bojao, nego Duha posinstva da bi slobodno i radosno živio i djelovao snagom darovane slobode djeteta Božjega (usp. Rim 8,15).«
Stav profesora Matulića treba razumjeti da je kršćanska etika temeljena na tome da čovjek ne smije bojati već treba slobodno i radosno živjeti i djelovati snagom darovane slobode djeteta Božjega te, prema tome, snagom te slobode može biti i nasilan te mlatiti po volji svoju životnu partnericu; znak je to čovjekove naravi i bio ni korak nazad zabraniti takvo ponašanje. Svoj sta profesor potkrepljuje pozivom na sv. Pavla.
Profesor Matulić na Teološkom fakultetu predaje Osnovnu moralnu teologiju i Bioetiku, spolni i ženidbeni moral. (Podatak preuzeo od portala Indeks dana 6. veljače 2018.)
II.
Čini se da je i u temeljnoj knjizi kršćanstva istaknut pragmatičan stav: u Evanđelju po Mateju čitamo: »U ono vrijeme Isus reče svojim učenicima: “Čuvajte se lažnih proroka koji dolaze k vama u ovčjem odijelu, a iznutra su vuci grabežljivi. Po njihovim ćete ih plodovima prepoznati.“ (Mt. 7, 15-16)

Kršćanstvo i jednu od njegovih izvedenica, katolicizam, prepoznali smo po njihovim plodovima. Boljševizam i njegovu izvedenicu, staljinizam, upoznali smo također preko njihovih plodova.

Kršćanstvo se je razvilo i omasovilo obećanjima siromašnim ljudima nebesko kraljevstvo, ako i na zemlji, a ono poslije smrti, na nebu.
Boljševizam se je razvio i omasovio obećanjima pravde i boljega života siromašnima, doduše samo za života. Što je od toga ostalo?

Kršćanstvo se je za rana pobrinulo likvidirati sva skretanja od ortodoksije, nazvavši ih heretičkima. Boljševizam se je također pobrinuo likvidirati sva skretanja od ortodoksije, nazvavši ih frakcionašenjem.

Katolicizam, nastao u Rimu, izdvojio se je od kršćanstva formiranoga u Bizantu, proglasio sebe jedinim pravovjernim kršćanstvom i kršćanstvo vezano za Bizant nazvao šizmom, otpadništvom i krivovjerjem.
Staljinizam je sebe proglasio jedinim pravim boljševizmom, te je ostale smjerove u boljševizmu, trockizam, buharinovce i slične pojave proglasio neprijateljskima i nositelje tih pojava likvidirao.

Katolicizmu i staljinizmu nije bio stran individualni teror u likvidaciji nekih koji su različito mislili i djelovali: u katolicizmu ubili su velikog francuskog kralja Henrika IV. Bourbona jer je izdao Nantski edikt kojim je proglasio ravnopravnost protestantizma sa katolicizmom. Staljinizam je naručio ubistvo Lava Trockoga, osnivača i prvog zapovjednika Crvene armije, jer je drugačije od Staljina mislio i djelovao.

Otpadnike od vjere Katolička je Crkva nesmiljeno progonila i likvidirala; otpadnike od staljinizma Staljin je dao likvidirati.

Katolicizam je, kao i staljinizam, slobodu čovjeka sveo na poslušnost, i lišio ga da slobodno misli: Crkva sa svojim naukom, kao i staljinizam sa svojim, mislili su za ljude, a ekskomunikacija i žešće sankcije slijedile su onima koji su drugačije mislili i to javno iskazali.

III.

Jesmo li utvrdili neku praktičnu razliku između katolicizma i boljševizma? Prepoznajemo ih po njihovim plodovima: smatram da možemo sa Williamom Jamesom zaključiti da alternativna stajališta katolicizma i boljševizma u praksi znače isto, te da je spor između njih uzaludan i besmislen: alternativa nema smisla.

 

Josip Supić

U Zagrebu, 7. veljače 2018.

 

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: